Katedra Čakavskog sabora Lovran poziva Vas na znanstveni skup Od sagdana do blagdana, koji će se održati u subotu 18. travnja 2015. s početkom u 9,00 sati.
Više informacija dostupno u pozivnici u prilogu i mrežnim stranicama skupa.
MJESTO ODRŽAVANJA: Žejane, Vele Mune, Male Mune (Primorsko-goranska županija, RH)
VRIJEME ODRŽAVANJA: svibanj 2015., srpanj 2015.
KONTAKT: klub.studenata.kseka@gmail.com
MENTORICE:
BROJ SUDIONIKA: 6 studenata/ica
UVJET ZA SUDJELOVANJE: odslušan i položen kolegij Metodologija etnologije i kulturne antropologije (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju; 3. [zimski] semestar preddiplomskog studija)
OPSEG PREPORUČENIH TEMA:
ROK ZA PRIJAVU: od 7. travnja 2015. do 15. travnja 2015. Za prijavu za sudjelovanje potrebno je ispuniti cijeli obrazac u prilogu, i poslati ga na e-mailklub.studenata.kseka@gmail.com, s naznakom (u naslovu maila) „za terensko istraživanje“. Prijavnice će ocijeniti mentorice projekta.
TERENSKO ISTRAŽIVANJE_PRIJAVA, NACRT
REZULTATI PRIJAVA: najkasnije do 17. travnja 2015.
Ovo terensko istraživanje i prvu fazu većeg istraživačkog projekta organizira Klub studenata etnologije i kulturne antropologije, u aktivnoj suradnji i uz pomoć Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te s udrugama „Žejane“ i „Mladi Mune“ (Primorsko-goranska županija, RH). Istrorumunjski je jezik – sa svojim dvama jezičnim idiomima: žejanskim i vlaškim – jezik koji se govori u istočnim predjelima Istre, na rubu Ćepičkog polja (vlaški jezik) te u sjevernoj Istri na rubu Ćićarije (žejanski jezik). S procijenjenim brojem od 150 govornika koji tečno govore jezik (iz 2010. godine), istrorumunjski je kritično ugrožen jezik, uvršten u UNESCO-ovu Crvenu knjigu ugroženih jezika, a pod nazivom „Istro-rumunjski govori“ uvršten je na listu zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture RH. Recentni radovi studenata i razgovori s nastavnicima na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju – ukazali su na potrebu proučavanja tradicijske kulture, kao i suvremene kulture i etnokulturnih identiteta govornika istrorumunjskih idioma. Ovaj projekt ima za cilj (v. više niže) pomoći udrugama u dokumentaciji tradicijske kulture, lokalnih praksi i identiteta, suvremene kulture i društvenih procesa, te dokumentiranju i očuvanju jezika u svrhu razvoja lokalne zajednice. Ovo terensko istraživanje provelo bi se u mjestima koja pripadaju župi Mune: Vele Mune, Male Mune i Žejane (općina Matulji, Primorsko-goranska županija, RH). Potonje je mjesto najveće koncentracije govornika žejanskog idioma istrorumunjskog jezika. Zbog duge povijesne povezanosti triju mjesta, te zajedničkog povijesnog podrijetla, koja se odražava i u društvenim odnosima te elementima tradicijske kulture i njihovim promjenama i u skladu sa teoretskim pristupima proučavanju identiteta i identifikacija (usp. Grbić 1993, 2014; Čapo Žmegač 1997, 2002; Škrbić Alempijević 2003a; u kontekstu Istre, usp. Škrbić Alempijević 2003b), istraživanje bi nastojalo obuhvatiti sva tri mjesta, svakodnevne i kulturne interakcije njihovih mještana i njihov utjecaj na oblikovanje lokalnog identiteta, s posebnim osvrtom na identitet govornika žejanskog idioma istrorumunjskog jezika. Neka od istraživačkih pitanja, segmenata i aspekata tradicijske i suvremene kulture koje želimo istražiti su:
Terensko istraživanje bi obuhvatilo dva posjeta spomenutim mjestima. Prvi posjet će se održati u svibnju 2015., u trajanju od 5 radnih dana; drugi u srpnju 2015., koji će biti proveden kao kontrolno istraživanje, također u trajanju od 5 radnih dana. Sudjelovanje u projektu je dobrovoljno, te koncipirano kao stručno istraživanje i stjecanje prakse za studente viših godina preddiplomskog studija te studente diplomskog studija etnologije i kulturne antropologije. Istraživanje je u skladu s ciljevima, djelatnostima i programom aktivnosti Kluba studenata etnologije i kulturne antropologije, te misijom i vizijom Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zagrebu. Ovim se istraživanjem praktično realizira jedan od ishoda učenja na studijima etnologije i kulturne antropologije, prema kojem studenti trebaju moći osmisliti i provesti terensko istraživanje. Ovo je istraživanje nadopuna i stjecanje praktičnog iskustva u terenskim istraživanjima na temelju teoretskog znanja stečenog na kolegijima Etnografije komunikacija, Globalizacija i lokalne kulturne prakse, Etnološke i kulturnoantropološke studije predstavljanja teKulturnoantropološki problemi Sredozemlja. Ovo terensko istraživanje ne donosi niti uvjetuje stjecanje ECTS bodova, kao ni na prolaznost ili uspješnost studenata na spomenutim kolegijima. Broj sudionika u ovom istraživanju je ograničen; u terenskom istraživanju sudjelovalo bi maksimalno 6 studenata etnologije i kulturne antropologije, pri čemu je mogućnost sudjelovanjaodređena kriterijem da su kandidati odslušali i položili kolegij Metodologija etnologije i kulturne antropologije (2. godina preddiplomskog studija etnologije i kulturne antropologije; zimski semestar), kao temeljni kolegij za razumijevanje teorije i prakse terenskih istraživanja u etnologiji i kulturnoj antropologiji. U istraživanju sudjeluju, te će participirati u odlascima na teren: kao stručne savjetnice i mentorice, red.prof. dr.sc. Jadranka Grbić Jakopović i izv.prof. dr.sc. Nevena Škrbić Alempijević. Studenti bi bili obavezni odabrati istraživačku temu i sudjelovati u odlascima na teren, te predstaviti rezultate svojeg istraživanja. Rezultati istraživanja bit će predstavljeni u vidu prikazivanja preliminarnih rezultata, te konačnih etnografskih studija:
Cilj je ovoga projekta postavljanje platforme za studentski rad i participaciju u stručnim terenskim istraživanjima, radi stjecanja iskustva u istom, u skladu s misijom i vizijom Odsjeka, ishodima učenja studijskog programa etnologije i kulturne antropologije te cilja, djelatnosti i programa aktivnosti Kluba studenata etnologije i kulturne antropologije; dalje, integracija znanja i istraživanja te senzibilnosti struke u praktičnom, primjenjivom projektu, u vidu primjene etnoloških/kulturnoantropoloških znanja u korist lokalne zajednice, tj. zajednice govornika ugroženog jezik. U tom smislu, konačni cilj i svrha projekta jest pomoći ranije spomenutim udrugama, kroz ravnopravni dijalog i suradnju, prema svim etičkim i profesionalnim-znanstvenim standardima, u dokumentiranju prošlosti mjesta, tradicijske kulture, ali također i jezika, svakodnevnog života i suvremene kulture, društvenih procesa i identiteta, i govornika žejanskog idioma istrorumunjskog jezika i stanovnika Velih i Malih Muna, te pojačati svjesnost ne samo govornika već i šire javnosti o procesima nestanka jezika, te ovim zajednicama. Time ovaj projekt djeluje u okviru Rezolucije Europskog parlamenta od 11. rujna 2013. o ugroženim europskim jezicima i jezičnoj raznolikosti u Europskoj uniji (2013/2007(INI), koja skreće pozornost „na činjenicu da je opstanak ugroženog jezika ekvivalentan opstanku i razvoju zajednice koja ga koristi“, „zauzima stajalište da je politika revitalizacije jezika dugoročan napor koji se mora temeljiti na raznovrsnom i koordiniranom planiranju aktivnosti na različitim područjima“, te poziva države članice „da obraćaju veću pozornost na visokoškolske studije i istraživanja s posebnim naglaskom na ugroženim jezicima te da ih podupiru“ (Izvor:http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P7-TA-2013-0350+0+DOC+XML+V0//HR. Posjećeno: 13.12.2014.). Također djeluje u okviru Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja postavlja kao svoje ciljeve i načela, između ostalog, potrebu za „odlučnu akciju na promicanju regionalnih ili manjinskih jezika sa ciljem njihova očuvanja“, te „poticanje izučavanja i istraživanja o regionalnim i manjinskim jezicima na sveučilištima ili odgovarajućim institucijama“. (Izvor:http://www.coe.int/t/dg4/education/minlang/textcharter/Charter/Charter_hr.pdf. Posjećeno:15.12.2014.)
“Antropologija danas” je međunarodna studentska konferencija koja se održava 28. i 29. svibnja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u organizaciji Kluba studenata etnologije i kulturne antropologije i organizacijskog odbora studenata diplomskog studija antropologije.
Naslovom i tematskim usmjerenjem simpozija želimo skrenuti pozornost, te propitati i raspraviti suvremene metode i prakse istraživanja u područjima koje su karakteristična za antropologiju, ali koje također kao predmet interesa antropologija dijeli sa drugim društvenim i humanističkim disciplinama.
Smjenom ideologija i znanstvenih praksi u društveno-humanističkim znanostima i razvitkom tehnologije u prirodnim znanostima i promjenama u suvremenom društvu, antropologija se, kao opsežna disciplina, također suočila sa izazovima interdisciplinarnosti i općenitom smjenom znanstvenih paradigmi koje zahtijevaju osuvremenjen i suvremenosti prikladan način pristupanja problematici istraživanja.
Stoga poziv upućujemo ne samo studentima antropologije i etnologije i kulturne antropologije, već i studentima, znanstvenicima i stručnjacima drugih područja (sociologija, filozofija, medicina, povijest i ostali).
Više vidi ovdje.
Realizaciju ovog projekta financijski podupiru Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.
U suradnji Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, Katedre za manjinske kulture i zajednice Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju te Kluba studenata etnologije i
kulturne antropologije održano je predstavljanje knjiga Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu i Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca – na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Predstavljanje je moderirala dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, doc. Nakon pozdravnog govora dekana Filozofskog fakulteta dr. sc. Vlatka Previšića, pročelnice Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju dr. sc. Nevene Škrbić Alempijević i predsjednika Kluba studenata etnologije i kulturne antropologije Tomislava Augustinčića, o knjigama su govorili:
Knjige su objavljene u sunakladništvu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica.
Zbornik radova Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (2014) sadrži radove s domaćeg znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, u organizaciji Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, održanog na istom fakultetu od 20. do 23. studenog 2012. godine. Znanstveni skup i radovi objavljeni u ovome zborniku od iznimne su važnosti jer se radi o prvoj cjelovitoj publikaciji s etnološkim i kulturnoantropološkim radovima o Bunjevcima te interdiscipinarnim radovima koji kompetentno pridonose razumijevanju genetske i etnokulturne slike ove hrvatske (sub)etničke skupine.
Znanstvena monografija Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca (2014), zajedno sa zbornikom radova, rezultat je istraživačkog projekta Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca (voditeljica dr. sc. Milana Černelić, red. prof.) te okuplja radove više profesora i studenata etnologije i kulturne antropologije te drugih stručnjaka. Monografija predstavlja važan doprinos razumijevanju tradicijske baštine i suvremenih identiteta podunavskih Hrvata Bunjevaca.
Studentski skup Naše poklade – Etnološki i kulturnoantropološki osvrti na hrvatske pokladne običaje, održan je 5. ožujka 2014., na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u kojoj je svoje radove izlagalo 5 studentica etnologije i kulturne antropologije. Organiziran je s ciljevima predstaviti zainteresiranoj publici studentska istraživanja koja su se bavila hrvatskim pokladnim običajima, te tako predstaviti i popularizirati etnologiju i kulturnu antropologiju te hrvatsku tradicijsku baštinu, predstaviti i propitati relevantna kulturnoantropološka i etnološka pitanja u istraživanju tradicijske kulture, te postaviti platfomu za prezentaciju studentskih radova i angažman studenata.
Skup je pratila inscenacija igrokaza Pokladna svadba Žeže i Markića(https://www.youtube.com/watch?v=9q6JZjIvH8A)
PRVA SESIJA: Urbani i ruralni pokladni običaji
Karneval je prema svemu sudeći kompleksan i slojevit fenomen; autorica se u radu bavi njegovim magijskim licem. Donosi kratak etnografski pregled i komparira slične pokladne običaje iz različitih dijelova Hrvatske koristeći kao glavni izvor „Hrvatske karnevale“ Ivana Lozice – nezaobilazan priručnik za bilo koga tko se bavi temom karnevala, a koji sakuplja na jednom mjestu pregršt podataka i upućuje na radove drugih autora i autorica.
U ovom radu autorica opisuje nekoliko segmenata vezanih uz običaje u Hrvata tokom vremena kada se održavaju karnevali. Piše o ulozi masaka tokom poklada, kakvu su ulogu imali u prošlosti, a kakvu danas, jer ovi običaji prikazuju značajan dio hrvatske kulturne baštine. Opisuje dvije podjele karnevala, te se posebno osvrće na onaj tip kojemu pripadaju karnevali u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku. Pobliže opisuje svaki pojedini karneval te ističe njihova zajednička obilježja.
Običaj pokladnog jahanja javlja se u krajevima uz Savu (istočno Brodsko Posavlje) i proteže se do Županje – mjestima gdje je i izvorno običaj bio izvođen kada su graničari iz Vojne krajine, svečano obučeni, zadnja tri dana poklada obilazili mjesta na konjima kako bi provocirali Turke preko Save, posjetili svoje prijatelje u drugim mjestima krajine te djevojke i snaše koje su ih ugošćivale i nudile okrijepom. Danas su se mjesta izvođenja ovoga običaja proširila i na mjesta oko Osijeka i u Baranju. Običaj čuvaju konjogojske udruge i drugi ljubitelji konja. Raspored pokladnih jahanja po mjestima i selima je uglavnom stalan svake godine i jahači iz svih obližnjih mjesta i udruga se okupljaju kako bi jahali u povorci. obučeni u tradicijsku nošnju, pjevaju pokladne pjesme i jašu selom od kuće do kuće gdje ih dočekuju domaćini s hranom i pićem te časte njih i posjetitelje koji prate povorku. Običaj pokladnog jahanja za cilj ima što veću turističku promociju kako bi manja mjesta u Slavoniji i konjogojske udruge prešle na drugu razinu prepoznatljivosti. Čuvanje običaja pokladnog jahanja dio je nacionalnog identiteta i identiteta dijela slavonskih sela te se taj običaj nastoji očuvati zbog ljubavi prema plemenitim životinjama i prema Slavoniji.
DRUGA SESIJA: Pokladni običaji u literaturi i kao predstavljački oblici
U radu se analizira odnos Držićeve Novele od Stanca i tradicijskih kulturnih praksi koje se definiraju kao tradicijom uvjetovana kulturna djelovanja i ponašanja. Promatraju se prakse narodne kulture čija je osnovna značajka usmenost kao medij prenošenja i koje su obilježene svojim izvedbenim karakterom: riječ je o folklornim predstavljačkim oblicima koji se javljaju u okviru običaja. Posebno se razmatraju svadbene i pokladne običajne prakse koje svojom izrazitom teatrabilnošću stvaraju kontekst za izvedbu različitih oblika predstavljanja. Odnos Novele i tradicijskih praksi razmatra se na dvjema razinama: jedna je dubrovački kulturni (običajni) kontekst gdje tradicijske prakse čine kontekst za izvedbu kazališnih predstava, a druga je njihova evokacija u samoj drami pri čemu se promatra njihova funkcija u drami, ali i šira kulturna značenja na koja ukazuju. U analizi kulturnih značenja polazi se od pretpostavke o svojevrsnoj realističnosti Držićevih drama koje su lokalizirane u dubrovačkom kulturnom kontekstu i obiluju aluzijama na pojave iz dubrovačke svakodnevice. Budući da Novela tematizira ismijavanje seljaka u gradu, analizira se odnos urbanoga i ruralnoga (Dubrovnika i njegova zaleđa) polazeći od pretpostavke da je Stanac iz dubrovačke perspektive nizom stereotipa prikazan kao lokalni kulturni Drugi.
Autorica opisuje kotoripski ‘vrabec’, folklornu predstavu unutar ‘fašenka’, koji se već tradicionalno održava svake godine u sijećnju ili veljači u mjestu Kotoribi u istočnom Međimurju, od prve godine izvođenja (1976.) do danas. Autorica se bavi ‘vrabecom’ kao predstavljačkim oblikom, analizirajući arhivske, novinske i internet zapise, te intervjuirajući sudionike. Autorica zaključuje da se radi o obliku predstavljanja u kojeg izvođači unose ‘dašak sebe’ karakterističnim izvedbama, prikazujući promjene u njegovom obliku od prvog izvođenja.
Tribina Jezik – manjine – Ustav organizirana je s ciljem osvrta na pitanje pisma, jezika, identiteta i prava nacionalnih manjina, te ćirilice u hrvatskoj povijesti, uoči pojave referendumske inicijative za izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina RH.
Događaj je organiziran u suradnji s Klub Hrvatskog etnološkog društva i Katedre za manjinske zajednice i kulture Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju.
U sklopu tribine održana su izlaganja:
