Arheološki laboratorij

IZMEĐU DUNAVA I MEDITERANA. Arheološki laboratorij za istraživanja  mobilnosti ideja, ljudi, roba te duhovnih  i kulturnih promjena u vrijeme Rimskoga carstva na području Hrvatske

Hrvatska je jedina zemlja u Europi omeđena kako  Dunavom, u duljini od 188 km, tako i Mediteranom  1777 km, koliko je dugačak kopneni pojas Jadranskog mora kao sastavnim njegovim dijelom odnosno 5835,3 km s otocima. Specifičnost i jedinstvenost  geografskog položaja igrala je važnu ulogu u povijesnim zbivanjima na tom dijelu Europe, te u mnogome odredila mobilnost ljudi i protok roba i ideja.  Znanstvena bibliografija poznaje radove povjesničara, klasičnih filologa, geografa i arheologa koji su u svojim raspravama istraživali koliko geografski položaj može utjecati na povijesna  zbivanja. Neki od njih su dali nezaobilazna rješenja i odgovore na mnoga pitanja o značaju zemljopisnog položaja na povijesna zbivanja.

Danas je općeprihvaćeno da je svaka rimska provincija tijekom procesa integracije u rimski svijet razvila svoj vlastiti specifičan put, koji se ponekad mogao razlikovati čak i unutar iste provincije. Stoga se ne mogu donositi generalni zaključci o integraciji novoosvojenih područja u rimski svijet, jer ona ovisi o različitim čimbenicima. Znanstvenici stalno traže preciznije informacije o načinu i posljedicama integracije osvojenih naroda i teritorija u rimski svijet, koji su relevantni za sve protagoniste tih zbivanja. Nedoumice, pa čak i odbacivanje Mommsenovog i Haverfieldovog koncepta romanizacije postali su generatorima novih teorija. U proteklih nekoliko desetljeća težište se prebacilo s osvajača na osvojene, s rimskih vojnika na lokalne stanovnike, s gradova na sela, sa središta na periferiju, a sve to uz pomoć različitih modela posuđenih iz drugih područja znanosti. Oni uključuju, na primjer, etnološki model akulturacije ili lingvistički model kreolizacije. Znanstvenici su također koristili istraživanja postkolonijalnih društava u razumijevanju integracije lokalnog stanovništva u rimski svijet. Najveći uspjeh u arheološkim istraživanjima zabilježen je u primjeni modela Centar-periferija, koji je preuzet iz sociologije. Međutim, bez obzira na zanimljive rezultate pojedinih studija, pokazalo se da postoji neusklađenost između teorijskih rasprava i njihove primjenjivosti na arheološku praksu. Projekt AdriaRom ima za cilj istražiti je li ovaj proces integracije u pograničnim zonama u zaleđu Jadera i Salone bio zaštićen od samog početka obrambenim sustavom logora i kastela. Također, project AdriaRom planira istražiti jesu li ovaj obrambeni sustav Rimljani utemeljili tek nakon suzbijanja Delmatsko-panonskog ustanka u 9. god. po. Kr, ili pak ranije, u Panonskom ratu pod vodstvom Tiberija (12.-11. god. pr. Kr.) ili još ranije, u vrijeme Oktavijanovog ilirskog rata (35.-33. god. pr. Kr.).

Katedra za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju od 1997.g. provodi istraživanja koja proučavaju interakciju geografskih specifičnosti i povijesnih zbivanja na prostoru koji danas zauzima Hrvatska. Istraživanja se provode tako da se u analizu  historijskih podataka koji se tiču teritorija na kojima je danas Hrvatska uključe arheološki podaci s varijablom geografskog položaja. Ispitivanje, definiranje te funkcioniranja nove varijable i njezino apliciranje na dosadašnje arheološke spoznaje o mobilnosti ljudi i roba i kulturnih i duhovnih  promjena u vrijeme Rimskoga Carstva unaprijedilo je i naše razumijevanje o naravi  romanizacije i specifičnim procesima (samo) romaniziranja toga području. Tri su uočljivije geografske karakteristike područja koje se proteže od Jadrana do Dunava. Prvi je  lanac Dinarida koji se proteže od istočnih Alpa u pravcu jugoistoku a koji je položen u istom smjeru kao i obala i otoci. U povijesti je kretanje i ljudi i roba bilo moguće samo zahvaljujući postojanju nekolicine uskih planinskih klanaca. Druga karakteristika je more a treća je plodna nizina sjeverne Hrvatske. Geografska specifičnost prostora uočili su i antički pisci ( Strabon, VII, 5, 5; Cassius Dio,  49, 36, 2). Tijekom dosadašnjih istraživanja potvrđeno je da je geografski položaj  važan faktor svjedoči primjerice činjenica da se kronologija rimskih osvajanja tog prostora između Dunava i Mediterana proteže na punih 238 godina. Naime, rimska su osvajanja započela prvim sukobima s domorodnim stanovništvom još tamo 229. g. pr. Kr. i trajala su s kraćim ili duljim prekidima do 9. g. po. Kr.