Arheološki laboratorij

IZMEĐU DUNAVA I MEDITERANA. Arheološki laboratorij za istraživanja  mobilnosti ideja, ljudi, roba te duhovnih  i kulturnih promjena u vrijeme Rimskoga carstva na području Hrvatske

Hrvatska je jedina zemlja u Europi omeđena kako  Dunavom, u duljini od 188 km, tako i Mediteranom  1777 km, koliko je dugačak kopneni pojas Jadranskog mora kao sastavnim njegovim dijelom odnosno 5835,3 km s otocima. (Crkvenčić – Bojić 2008, 38- 58). Specifičnost i jedinstvenost  geografskog položaja igrala je važnu ulogu u povijesnim zbivanjima na tom dijelu Europe, te u mnogome odredila mobilnost ljudi i protok roba i ideja.  Znanstvena bibliografija poznaje radove povjesničara, klasičnih filologa, geografa i arheologa koji su u svojim raspravama istraživali koliko geografski položaj može utjecati na povijesna  zbivanja. Neki od njih su dali nezaobilazna rješenja i odgovore na mnoga pitanja o značaju zemljopisnog položaja na povijesna zbivanja. (Cary 1949.) 

Danas je općeprihvaćeno da je svaka rimska provincija tijekom procesa integracije u rimski svijet razvila svoj vlastiti specifičan put, koji se ponekad mogao razlikovati čak i unutar iste provincije (De Ligt – Tacoma 2016). Stoga se ne mogu donositi generalni zaključci o integraciji novoosvojenih područja u rimski svijet, jer ona ovisi o različitim čimbenicima. Znanstvenici stalno traže preciznije informacije o načinu i posljedicama integracije osvojenih naroda i teritorija u rimski svijet, koji su relevantni za sve protagoniste tih zbivanja (Lo Cascio & Tacoma 2016). Nedoumice, pa čak i odbacivanje Mommsenovog i Haverfieldovog koncepta romanizacije postali su generatorima novih teorija (Mommsen 1854; Haverfield 1923). U proteklih nekoliko desetljeća težište se prebacilo s osvajača na osvojene, s rimskih vojnika na lokalne stanovnike, s gradova na sela, sa središta na periferiju, a sve to uz pomoć različitih modela posuđenih iz drugih područja znanosti. Oni uključuju, na primjer, etnološki model akulturacije ili lingvistički model kreolizacije (Webster 2001). Znanstvenici su također koristili istraživanja postkolonijalnih društava u razumijevanju integracije lokalnog stanovništva u rimski svijet. Najveći uspjeh u arheološkim istraživanjima zabilježen je u primjeni modela Centar-periferija, koji je preuzet iz sociologije (Wallerstein 1974). Međutim, bez obzira na zanimljive rezultate pojedinih studija, pokazalo se da postoji neusklađenost između teorijskih rasprava i njihove primjenjivosti na arheološku praksu. Projekt AdriaRom ima za cilj istražiti je li ovaj proces integracije u pograničnim zonama u zaleđu Jadera i Salone bio zaštićen od samog početka obrambenim sustavom logora i kastela. Također, project AdriaRom planira istražiti jesu li ovaj obrambeni sustav Rimljani utemeljili tek nakon suzbijanja Delmatsko-panonskog ustanka u 9. god. po. Kr, ili pak ranije, u Panonskom ratu pod vodstvom Tiberija (12.-11. god. pr. Kr.) ili još ranije, u vrijeme Oktavijanovog ilirskog rata (35.-33. god. pr. Kr.).

Katedra za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju od 1997.g. provodi istraživanja koja proučavaju interakciju geografskih specifičnosti i povijesnih zbivanja na prostoru koji danas zauzima Hrvatska. Istraživanja se provode tako da se u analizu  historijskih podataka koji se tiču teritorija na kojima je danas Hrvatska uključe arheološki podaci s varijablom geografskog položaja. Ispitivanje, definiranje te funkcioniranja nove varijable i njezino apliciranje na dosadašnje arheološke spoznaje o mobilnosti ljudi i roba i kulturnih i duhovnih  promjena u vrijeme Rimskoga Carstva unaprijedilo je i naše razumijevanje o naravi  romanizacije i specifičnim procesima (samo) romaniziranja toga području. Tri su uočljivije geografske karakteristike područja koje se proteže od Jadrana do Dunava. Prvi je  lanac Dinarida koji se proteže od istočnih Alpa u pravcu jugoistoku a koji je položen u istom smjeru kao i obala i otoci. U povijesti je kretanje i ljudi i roba bilo moguće samo zahvaljujući postojanju nekolicine uskih planinskih klanaca. Druga karakteristika je more a treća je plodna nizina sjeverne Hrvatske. Geografska specifičnost prostora uočili su i antički pisci ( Strabon, VII, 5, 5; Cassius Dio,  49, 36, 2). Tijekom dosadašnjih istraživanja potvrđeno je da je geografski položaj  važan faktor svjedoči primjerice činjenica da se kronologija rimskih osvajanja tog prostora između Dunava i Mediterana proteže na punih 238 godina. Naime, rimska su osvajanja započela prvim sukobima s domorodnim stanovništvom još tamo 229. g. pr. Kr. i trajala su s kraćim ili duljim prekidima do 9. g. po. Kr.

Referentna literatura

  1. Cary, The Geographic Background of Greek and Roman History, Oxford 1949
  2. Crkvenčić – Bojić (ed.), Statistical Yearbook of the Republic of Croatia 2007, Zagreb 2008
  3. Haverfield, The Romanisation of Roman Britain 4, 1923.
  4. de Ligt & L. E. Tacoma (ur.), Migration and Mobility in the Early Roman Empire, Leiden 2016.
  5. Lo Cascio & L. E. Tacoma (ur.), The Impact of Mobility and Migration in the Roman Empire, Leiden 2016.
  6. Mommsen, Römische Geschichte I, Leipzig 1854.
  7. Wallerstein, The Modern World-System: Capitalist Agriculture and the Origins of the European World-Economy in the Sixteenth Century, New York-London 1974.
  8. Webster, Creolizing the Roman provinces, AJA 105, 2001, 209-225.